22 įstęšur til aš segja nei viš tillögum stjórnlagarįšs:

 


1. Jį žżšir aš žś samžykkir tillögurnar óbreyttar. “Žaš veršur ekkert lagaš seinna.”


Ef žś ert meš minnsta fyrirvara žį veršuršu aš segja nei. Žaš er ekki hęgt aš ętlast til aš mašur kaupi bilašann bķl ķ žeirri von aš seljandinn geri viš hann sķšar. Žegar kaupin ganga ķ gegn ertu bśinn aš samžykkja vöruna ķ žvķ įstandi sem hśn er. Žaš er eins meš žessar tillögur aš stjórnarskrį. Žetta stašfesta t.d. ummęli Žorvaldar Gylfasonar sem situr ķ stjórnlagarįši, en hann sagši ķ Kastljósi žrišjudaginn 9. október aš ef aš svariš yrši jį : “Žį getur alžingi ekki annaš en samžykkt drögin óbreytt sem stjórnarskrį”.

Valgeršur Bjarnadóttir formašur Stjórnskipunar- og eftirlitsnefndar alžingis sagši ķ fréttum Stöšvar 2 žann 14. október ašspurš hvort tillögurnar yršu samžykktar af alžingi óbreyttar: “Efnislega óbreytt jį, en kannski einhverjar oršalagsbreytingar” Annar félagi ķ stjórnlagarįši, Pawel Bartoszek skrifaši grein um mįliš sem var titluš: “Žaš veršur ekkert lagaš seinna”. En titillinn segir allt um innihaldiš.


2. Umbylting į stjórnarskrįnni veldur žvķ aš dómafordęmi sem vķsa ķ stjórnarskrįna verša aš engu. Žaš gęti tekiš mörg įr fyrir réttarkerfiš aš greiša śr žeirri flękju meš tilheyrandi kostnaši.


Allar žessar oršalagsbreytingar ķ tillögum stjórnlagarįšs viršast kannski sakleysislegar en lögspekingar hafa bent į aš žetta geti haft alverleg įhrif į dómskerfiš žar sem dómafordęmi sem vķsa t.d. ķ einhverja grein ķ gömlu stjórnarskrįnni eru nś oršin aš engu žegar sś grein er kannski ekki lengur til eša oršuš į allt annan hįtt.

 

3. Meš žvķ aš segja nei hefur ekkert breyst og er žvķ jafn aušvelt og įšur aš breyta stjórnarskrįnni. Žį veršur t.d. hęgt aš nżta tillögur stjórnlagarįšs og žróa žęr įfram.

4. Ķ tillögum stjórnlagarįšs er ekki gerš nein tilraun til aš leišrétta lošin og misskiljanleg mannréttindaįkvęši. Žannig aš meš žvķ aš samžykkja tillögurnar er veriš aš festa enn frekar ķ sessi žessi göllušu mannréttindaįkvęši sem illviljuš stjórnvöld gętu hęglega beitt gegn borgurum sķnum. En góš stjórnarskrį er einmitt ętluš til aš vernda borgarana gegn stjórnvöldum. Sś gamla er ekki fullkomin, en žaš er ekki til bótar aš samžykkja aftur gallana.


Hér į eftir fyglja svo atriši ķ tillögunum sem ég geri athugasemd viš. Hvert žessara atriša eitt og sér ętti aš vera įstęša til aš segja nei (vķsa ķ fyrsta liš hvaš žaš varšar).

     

    5. Ķ 8. grein tillagna segir: “Öllum skal tryggšur réttur til aš lifa meš reisn.” Žetta er mjög óskżrt svo ekki sé meira sagt og hęgt aš tślka eftir hentugleika. Stjórnarskrį į einmitt ekki aš innihalda slķkt.

    6. Ķ 13. gr. Tillagna er bśiš aš bęta viš stjórnarskrįna: “Eignarrétti fylgja skyldur og takmarkanir ķ samręmi viš lög”. Svona undanžįga getur hęglega gert eignarréttinn aš engu allt eftir žvķ hvaš stjórnvöldum sżnist.

    7. Ķ 14. gr. Tillagna er bśiš aš bęta “börnum” viš ķ lista yfir įtyllur sem rķkisvald getur notaš til aš brjóta į tjįningarfrelsi manna. Žegar menn eru farnir aš beita börnum fyrir sig žį er illt ķ efni. Ég ętla ekki ķ frekari mįlalenginga hér um hvaš vęri hęgt aš réttlęta meš žvķ aš segja žaš “til verndar börnum”.

    8. Ķ 16. gr. Tillagna er fariš gegn eignarréttinum meš žvķ aš banna mönnum aš ritstżra eigin fjölmišli eins og menn sjįlfir vilja.

    9. Ķ 17. gr. Tillagna er kvešiš į um frelsi “vķsinda, fręša og lista” og er algjörlega óljóst hvaš frelsi žżšir fyrir žessi hugtök og hver įbyrgš rķkisins er žį til aš višhalda žvķ frelsi.

    10. Ķ 18. gr. Tillagna er banni viš trśarskošun sem ekki samręmist “góšu sišferši eša allsherjarreglu”, sem hlżtur aš vera skilgreint skv. rķkisvaldinu breytt ķ bann viš trś sem ekki samrżmist “lżšręšislegu žjóšfélagi”. Sem er ekki sķšur lošiš, pólitķskt og óljóst hvaš žżšir.

    11. Ķ 21. gr. Um fundafrelsi er banni viš fundum sem “uggvęnt žykir aš leiši af sér óspektir” breytt ķ bann viš fundum sen naušsynlegt er aš banna “ķ lżšręšislegu žjóšfélagi”. Žaš er klįrt aš hiš sķšarnefnda er mun lošnara og hęgt aš beita sem vopni ķ pólitķskum tilgangi.

    12. Ķ 22. gr. Tillagna er kvešiš į um aš öllum skuli tryggšur réttur til “Lķfsvišurvęris”. En žetta žżšir ķ raun aš menn geti lagt nišur vinnu og lįtiš ašra sjį um sig.

    13. Ķ 24. gr. Tillagna er kvešiš į um skólaskyldu og aš allir skuli lęra um “Lżšręšisleg réttindi og skyldur”. Žį er ašeins hęgt aš įlykta aš žaš verši rķkiš sem įkveši hvaš er satt og rétt ķ žeim efnum.

    14. Ķ 25. gr. Tillagna er dregiš śr atvinnufrelsi manna meš žvķ aš lįta rķkiš diktera hvaš teljist: “mannsęmandi vinnuskilyrši, hvķldar orlofs og frķtķmi og sanngjörn laun.”

    15. Ķ 34. gr. Tillagna er almenningi sem ekki hefur žegar fengiš landareign (nįttśruaušlind) ķ arf gert ómögulegt aš eignast landareign ķ framtķšinni nema aš kaupa einhverja žį eign sem žegar er ķ einkaeigu. En žęr eignir munu rjśka upp ķ verši sé žetta įkvęši sett ķ stjórnarskrį og žvķ ólķklegt aš nżlišun verši ķ greinum sem tengjast aušlindum žessa lands.

    16. Ķ 34. gr. Tillagna eru nįttśruaušlindir sem ekki eru žegar ķ einkaeigu žjóšnżttar um ókomna tķš meš öllum žeim pólitķsku hrossakaupum, spillingu, klśšri og sukki sem jafnan fylgir slķku (nęgir aš nefna Orkuveitu Reykjavķkur).

    17. Ķ 65. gr. Tillagna er kvešiš į um aš 10% kjósenda geti krafist žjóšaratkvęšagreišslu. Žetta hlutfall er svo lįgt aš žaš getur hęglega gert alžingi óstarfhęft, sem einhverjum žykir kannski įgętt. Sem dęmi mį nefna aš Hreyfingin fékk um 10% atkvęša ķ seinustu alžingiskosningum og gęti žvķ tafiš öll mįl ef žeim sżndist svo.

    18. Ķ 68. gr. Tillagna er kvešiš į um aš 2% kjósenda geti lagt fram žingmįl į alžingi. Žannig gęti hópur um 6000 manna sent inn aragrśa žingmįla og lamaš störf žingsins.

    19. Ķ 67. gr. Tillagna er vandlega girt fyrir aš žjóšaratkvęšagreišslur geti fariš fram um mikilvęgustu mįlin, s.s.: Fjįrlög og fjįraukalög. Žarna er lķka sérstaklega fariš gegn žjóšaratkvęšagreišslum um lög “sem sett eru til aš framfylgja žjóšréttarskuldbindingum” og veršur ekki annaš séš en aš icesave žjóšaratkvęšagreišslan hefši žį veriš śr sögunni.

    20. Ķ 69. gr. Tillagna er stjórnmįlamönnum gefin heimild til aš taka fé śr rķkissjóši įn žess aš um žaš sé getiš ķ lögum ef “almannahagsmunir krefjast žess.”

    21. Ķ 111. gr. Tillagna er kvešiš į um aš hęgt sé aš framselja rķkisvald til alžjóšlegra stofnana. Žó er sį fyrirvari aš žjóšaratkvęšagreišsla skuli fara fram um slķkt, en meš hlišsjón af 113. gr. Žar sem segir aš ef 5/6 hluti alžingismana samžykki, žį žurfi ekki žjóšaratkvęši, žį er žetta hęttuleg višbót.

    22. Ķ 113. gr. Tillagna er kvešiš į um aš alžingi geti breytt stjórnarskrį eftir eigin gešžótta sé fyrir žvķ 5/6 hluta žingmeirihluti. Meš žessu gęti alžingi t.d. Breytt Ķslandi ķ einręšisrķki: lįtiš žingsetu ganga ķ arf og afnumiš allar kosningar. Žetta er žvķ sérlega varhugavert įkvęši.


"Meira af allskonar"

Ég var į seinasta landsfundi XD nśna 2011.  Ég varš fyrir miklum vonbrigšum meš žann fund fyrir margar sakir sem ég ętla ekki aš telja allar hér.  En žaš helsta var aš landsfundurinn viršist vera mišstöš fyrir sérhagsmunahópa til aš koma mįlefnum sķnum aš.  Ég fékk aš kynnast žvķ af eigin raun žar sem ég sat ķ menntamįlanefnd og gat komiš mķnum persónulegu skošunum į menntamįlum nokkuš aušveldlega inn ķ įlyktunina, sem kostaši reynda aš ég sęti žarna heilan dag. Žarna voru lķka staddir fulltrśar frį ķžróttahreyfingunni sem lobbżušu hressilega inn ķ įlyktunina aš žeirra skjólstęšingar fengju "meira af allskonar", eins og Jón Gnarr myndi orša žaš.

Ég reyndi aš standa gegn žessu og benti į aš žetta ętti ekki skylt viš hęgristefnu, en žaš voru fįir višstaddir sem vildu standa meš hagsmunum skattgreišenda. Svo er nįnast enginn öryggisventill žegar įlyktunin er samžykkt ķ heild, en žaš var ekki gefiš fęri į aš ręša žessi atriši neitt.

Hin óumflżjanlega nišurstaša af žessu er aš ķ öllum mįlaflokkum veršur "meira af allskonar" ofan į. Ef landsfundarįlyktanir allar eru skošašar mį sjį aš žaš er raunin ķ öllum mįlefnanefndum į landsfundi.

Lęgri skattar, hęrri śtgjöld
Samkvęmt sumum hagfręšikenningum er hęgt aš lękka skatta og fį samt meiri tekjur inn ķ rķkissjóš, allt eftir žvķ hvar viš erum stödd į svokallašri 'Laffer kśrvu'. En kśrva sś er kenning um samhengi milli skattheimtu og skatttekna.  Ég ętla ekki aš śtskżra žį kenningu mikiš hér heldur benda į aš EF viš erum stödd žeim megin į Laffer boganum aš lękkun į sköttum muni skila meiri tekjum, žį er samt sem įšur ekki hęgt aš lękka mikiš įšur en tekjurnar komast į sama staš aftur eša byrja aš minnka frį žvķ sem nś er.  Žannig er žaš samt sem įšur óįbyrgt samkvęmt žessum kenningum aš tala fyrir auknum śtgjöldum og skattalękkunum į sama tķma. Į endanum mun žaš žżša skuldasöfnun og skattlagningu į framtķšina.
 
Sišferši skattlagningar 
Žrįtt fyrir aš tekjur rķkissjóšs gętu aukist meš vandlega hugsušum skattalękknum, žį er samt sišferšilega rangt aš hafa žaš aš markmiši aš hįmarka tekjur rķkisins žvķ žaš er alltaf gert į kostnaš almennings. Sś hugsun aš hįmarka tekjur af skattheimtu er ķ raun sś hugsun aš vera meš skattheimtu į žolmörkunum. Rķkiš ętti aš vera žaš sem į ensku er kallaš 'necessary evil'.. naušsynleg illska. Skv. žvķ ętti aš lękka skatta žannig aš žeir standi undir žvķ allra naušsynlegasta og engu öšru. Rķkissjóšur er ekki dótakista sem sérhagsmunahópar geta sótt ķ aš vild. Rķkissjóšur er ekki ókeypis peningar heldur stolnir peningar. Enginn borgar skatta vegna žess aš hann vill žaš, sem sannast į žvķ aš enginn hefur enn bošist til aš greiša meira en honum ber.
 
 Vanžekkinng sjįlfstęšismanna
Ętla mętti aš sjįlfstęšismenn séu almennt ekki mešvitašir um samhengi žessara hluta.  Aukin rķkisśtgjöld kalla į meiri skatta.  Hvernig er hęgt aš kalla eftir lęgri sköttum į sama tķma og ekki er tekiš į žvķ sem skera žarf nišur, nei, heldur er einfaldlega gefiš ķ og fundiš upp į nżjum śtgjaldališum.  Žetta vinnulag ber ekki vott um skynsemi eša skilning į fjįrmįlum. En kannski er skżringin sś aš landsfundarfulltrśar hafa enga heildarsżn į stefnu flokksins og įlyktanir? Ef landsfundur sjįlfstęšisflokksins ętlar aš lįta taka mark į sér žį veršur aš bęta žetta. Sumir segja aš landsfundurinn sé bara froša og engu mįli skipti hverju žar sé lofaš.  Lķta menn žį į landsfundinn sem ódżrt bragš til aš plata kjósendur? Er kannski gott fyrir kosningar aš lofa "meira af allskonar" en gera svo eitthvaš annaš eftir kosningar?  Hvernig getum viš žį treyst žvķ aš vilji sé til aš lękka skatta? Hvernig getum viš žį treyst neinu sem fram fer į landsfundi?
 
Leiš til lausnar į vandanum 
 Landsfundur sjįlfstęšisflokksins er ašeins ein helgi. Stęrstur hluti žess tķma fer ķ ręšuhöld og allt annaš en mįlefnavinnu.  Žessi knappi tķmi sem žį er eftir er illa nżttur. En hann fer ķ žaš aš semja nżja landsfundarįlyktun įr hvert.  Žaš žżšir aš lķtill sem enginn tķmi gefst fyrir gagnrżna hugsun og aš heildarmyndin sé skošuš. Ég hef ašeins mętt į tvo landsfundi og hef samt séš žetta žróast til verri vegar, umręšur ķ sal eru smįm saman aš hverfa.  Žaš sem gęti lagaš žetta vęri aš ķ staš žess aš semja nżja įlyktun į nęsta įri, sem veršur ķ grunninn sś sama og sķšast, aš nżta tķmann žess ķ staš til aš fara yfir seinustu įlyktun og snķša af henni vankanta. Žį er hęgt aš bęta viš ef eitthvaš vantar. Meš žessu vęri hęgt aš ręša mįlin og višhafa ešlilega gagnrżni.  Viljum viš virkilega hafa žetta svona? Er eitthvaš ķ įlyktuninni sem stangast į viš eitthvaš annaš? Er hęgt aš lofa öllum žessum skattalękkunum meš öllum žessum nżju śtgjaldališum?  Žarf aš skera eitthvaš meira nišur? Viljum viš virkilega "meira af allskonar"?
 
 Heišarleiki vinnur til lengri tķma litiš
Hinn popślķski stjórnmįlamašur er alltaf hręddur viš aš stinga upp į nišurskurši. Hann vill ekki fara gegn sérhagsmunahópunum og taka įhęttuna af žvķ aš missa atkvęši žeirra eša verša fyrir gagnrżni.  Žetta er stęrsta vandamįl stjórnmįlanna ķ dag. En sį stjórnmįlamašur sem er samkvęmur sinni sannfęringu, kemur heišarlega fram og er óhręddur viš aš kynna mįlstaš sinn meš skynsemi og rökręšum, sį stjórnmįlamašur mun į endanum verša leištogi. Sį sem togar žjóšina rétta leiš.
 
Samantekt śr landsfundarįlyktunum
Meš žetta allt saman ķ huga gerši ég samantekt śr landsfundarįlyktunum sem sżna hvaš įtt er viš hér svart į hvķtu. Vona aš žetta verši til žess aš sjįlfstęšisflokkurinn taki sig saman ķ andlitinu og fari aš huga aš hag skattgreišenda.  Sjį skżrsluna hér ķ višhengi. 

Skrįr tengdar žessari bloggfęrslu:

Sarah Palin er ekki talsmašur tebošshreyfingarinnar

.. ekki frekar en Birgitta Jónsdóttir er talsmašur bśsįhaldabyltingarinnar.

 Tebošshreyfingin er grasrótarhreyfing meš engann kjörinn leištoga eša talsmann. Sarah Palin mį vera sammįla tebošshreyfingunni svoköllušu ķ mörgum megin atrišum, s.s. hvaš varšar skattalękkanir. En skošanir Söru Palin endurspegla augljóslega į engan hįtt skošanir heillar hreyfingar sem er ekki meš neina leištoga.

sjį nįnar um leištoga(leysi) hreyfingarinnar hér:http://en.wikipedia.org/wiki/Tea_Party_movement#Leadership_and_groups

Political analyst Dick Morris says the Tea Party is a grassroots movement with no national leadership. "Those who conduct its affairs are mere coordinators of local groups where the real power lies. The entire affair is a grass roots-dominated movement." He notes that the teapartypatriots.org umbrella group, with more than 2,800 local affiliates, has only seven paid staff members, and a payroll of $50,000 a month.[4]

 

Hęgt vęri aš halda fram aš markmiš tebošshreyfingarinnar séu eftirfarandi, žar sem žau eru valin af töluvert stórum hópu fólks:

  1. Identify constitutionality of every new law: Require each bill to identify the specific provision of the Constitution that gives Congress the power to do what the bill does (82.03%).
  2. Reject emissions trading: Stop the "cap and trade" administrative approach used to control pollution by providing economic incentives for achieving reductions in the emissions of pollutants. (72.20%).
  3. Demand a balanced federal budget: Begin the Constitutional amendment process to require a balanced budget with a two-thirds majority needed for any tax modification. (69.69%)
  4. Simplify the tax system: Adopt a simple and fair single-rate tax system by scrapping the internal revenue code and replacing it with one that is no longer than 4,543 words – the length of the original Constitution. (64.9%)
  5. Audit federal government agencies for constitutionality: Create a Blue Ribbon taskforce that engages in an audit of federal agencies and programs, assessing their Constitutionality, and identifying duplication, waste, ineffectiveness, and agencies and programs better left for the states or local authorities. (63.37%)
  6. Limit annual growth in federal spending: Impose a statutory cap limiting the annual growth in total federal spending to the sum of the inflation rate plus the percentage of population growth. (56.57%).
  7. Repeal the health care legislation passed on March 23, 2010: Defund, repeal and replace the Patient Protection and Affordable Care Act. (56.39%).
  8. Pass an 'All-of-the-Above' Energy Policy: Authorize the exploration of additional energy reserves to reduce American dependence on foreign energy sources and reduce regulatory barriers to all other forms of energy creation. (55.5%).
  9. Reduce Earmarks: Place a moratorium on all earmarks until the budget is balanced, and then require a 2/3 majority to pass any earmark. (55.47%).
  10. Reduce Taxes: Permanently repeal all recent tax increases, and extend permanently the George W. Bush temporary reductions in income tax, capital gains tax and estate taxes, currently scheduled to end in 2011. (53.38%).
http://en.wikipedia.org/wiki/Contract_from_America
 

 Hvaš varšar efni mįlsins, žį snżst žetta um žį megin reglu aš vera ekki endalaust aš veita undanžįgur frį skatti og flękja žannig skattkerfiš. Mun hagkvęmara er fyrir alla aš hafa flatan lįgan skatt.  Deilan snżst ekki um hvort konur eigi aš gefa brjóst eša hvernig.

 Afburšar léleg blašamennska hjį mbl.is ķ žessu mįli.


mbl.is Tebošshreyfingin hjólar ķ brjóstagjafir
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Landskjörstjórn vinstri flokkanna

Hverjir eru ķ žessari landskjörstjórn, sem settu strik ķ sögu landsins meš žvķ aš klśšra ķ fyrsta skipti almennum kosningum į landsvķsu?  Sjįum hvaš google segir um žetta fólk:

 

Įstrįšur Haraldsson, hęstaréttarlögmašur

"..hann hefur ķ amk. 15 įr gegnt trśnašarstörfum fyrir stjórnmįlaflokka sem eru yst į vinstri vęngnum, fyrst fyrir Alžżšubandalagiš og sķšan Vinstri gręna.

Nżjast mį nefna aš hann situr ķ stjórn OR sem fulltrśi VG.

Žetta er ekki bara einhver lögmašur śt ķ bę. Hann er ķ innsta kjarna Vinstri hreyfingarinnar gręns frambošs. Jį, og svo er hann barnsfašir Svandķsar Svavarsdóttur."

http://fridjon.eyjan.is/2008/01/16/er-mark-takandi-a-astradi-haraldssyni/

 

Bryndķs Hlöšversdóttir, rektor hįskólans į Bifröst, Fyrrum žingmašur fyrir samfylkinguna.

2001 - 2004

Chair of the Parliamentary Group, the Social Democratic Alliance 
1995 - 2005

Member of Parliament, the Social Democratic Alliance 

 

 http://starfsmenn.bifrost.is/default.asp?sid_id=36616&tre_rod=029|002|&tId=1

 

 Hervör Lilja Žorvaldsdóttir, hérašsdómari

Google žekkir engin pólitķsk tengsl. En upplżsingar um žaš vęru vel žegnar.

 

Žóršur Bogason, hęstaréttarlögmašur

Google žekkir engin pólitķsk tengsl. En Žóršur viršist įhugamašur mikill um rįšherraįbyrgš og įtti fyrirlestra og sjónvarpsvištöl um žaš ķ kringum landsdómsmįliš. Veršugt verkefni vęri fyrir Žórš aš upplżsa žjóšina um įbyrgš rįšherra  ķ stjórnlagažingshneykslinu.

http://www.linkpdf.com/ebook-viewer.php?url=http://www.hi.is/files/asset/stjornsysla/markads_og_samskiptasvid/kynningarmal/radherraabyrgd.thordurbogason..ppt

 

Žurķšur Jónsdóttir, lögmašur

Hefur m.a. setiš ķ kęrunefnd jafnréttismįla, sem gerir hana vęntanlega aš góšum strķšsmanni vinstra lišsins.

 

 


mbl.is Landskjörstjórn sagši af sér
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

internet tröll?

Ķ fyrsta lagi vill ég taka skżrt fram, aš mér žykir svona fantabrögš hrein višurstyggš og aš žarna sé veriš aš vega aš mįlfrelsi og fundarfrelsi manna.  En žaš eru žau réttindi sem ég tel ein žau heilögustu ķ okkar samfélagi. 

Ķ öšru lagi, sem andstęšingur ašildar aš Evrópusambandinu get ég fullyrt aš ég lķt ekki į lönd eša fólk innan ESB sem 'óvini' mķna og žekki engan ESB andstęšing sem er žeirrar skošunar.  Viš lķtum flest į fólk śr öšrum löndum sem bręšur okkar og systur, alveg óhįš efnahagsbandalögum og tollamśrum.

 Ķ žrišja lagi žį lķt ég ekki į Evrópusinna sem óvini mķna.  Föšurlandssvikarar, kannski undir ströngustu skilgreiningu žess oršs.  En žetta er fólk sem vill ašeins žaš sem er ķslandi og ķslendingum fyrir bestu og trśir žvķ aš žaš sé aš gera rétt.  Viš erum bara ósammįla ķ żmsum atrišum hvaš žaš varšar.

 

En žį aš žessari frétt.  Ég verš aš jįta aš ég finn tröllalykt af žessu.  Žaš er hęgur leikur aš stofna vefsķšu til žess aš hręra upp ķ umręšunni.  Börn og ašrir minna žroskašir menn hafa lengi stundaš žį išju aš villa į sér heimildir eša gera sér upp skošanir į veraldarvefnum til žess eins aš kalla fram tilfinningaleg višbrögš hjį fólki.  Ég trśi žvķ ekki aš neinn sem hefur einlęgan įhuga į Evrópumįlunum myndi standa fyrir svona hóp.  Žį er mun lķklegra aš hinumegin viš skjįinn leynist svokallaš internet tröll.

Svona öfgar vekja oft upp samśš meš žeim sem fyrir verša.  Žaš gęti allt eins veriš aš žarna leynist Evrópusinni sem sé aš reyna aš sverta mįlstaš Evrópuandstęšinga.  Ég vona amk. aš žaš sé enginn fótur fyrir žessum hótunum og skil vel aš menn taki žęr alvarlega upp aš vissu marki og hafi varan į.

 Evrópuandstęšingar eru meš öll bestu rökin sķn megin og žurfa ekki į svona vitleysu aš halda.  Žetta gęti žvķ hęglega endaš meš aš verša Evrópusinnum ķ hag.  Nś geta žeir sagt aš innan okkar raša séu žjóšernisöfgamenn.  Žetta hafa žeir reyndar alla tķš sagt. 


mbl.is Facebooksķša til skošunar hjį lögreglu
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Bréfiš allt į www.xnei.is

Hérna er hęgt aš lesa allt bréfiš į vefsķšu Ķsafoldar, www.xnei.is

 

Reykjavķk, 05. įgśst 2010.

Hęstvirtur forseti Alžingis og hįttvirtir Alžingismenn,
Žann 14. jśnķ sķšastlišinn lögšu žingmenn śr öllum žingflokkum, nema žingflokki Samfylkingarinnar, fram žingsįlyktunartillögu žess efnis aš umsókn Ķslands um ašild aš Evrópusambandinu verši afturkölluš. Viš ķ Ķsafold styšjum žingflokkstillöguna af tveimur įstęšum. Annars vegar vegna sķvaxandi óįnęgju ķ samfélaginu meš ašildarumsókn Ķslands aš Evrópusambandinu og hinsvegar vegna gjörbreyttra ašstęšna ķ sambandinu sjįlfu, en efnahagur fjölmargra rķkja žar innan rišar til falls og margir af helstu fjįrmįlasérfręšingum heimsins telja aš gjaldmišill sambandsins eigi stutt eftir lifaš. Ein af forsendunum sem leiddu til aš ašildarumsóknar Ķslands aš ESB fékk nauman meirihluta į žingi,var sś aš Evrópusambandsašild og upptaka evrunnar myndu flżta fyrir efnahagsbata hins ķslenska hagkerfis. Lķkt og aš ofan greinir eru žessar forsendur meirihlutans brostnar.

Nżlegar skošanakannanir benda til žess aš um 60% ķslenskra kjósenda séu andvķgir inngöngu Ķslands inn ķ Evrópusambandiš. Žessar nišurstöšur endurspegla vaxandi ónęgju ķslensku žjóšarinnar meš ašildarumsóknina. Mį žį helst nefna landsfund Sjįlfstęšisflokksins sem nżlega var haldinn, en žar var samžykkt, meš yfirgnęfandi meirihluta, skżr įlyktun žess efnis aš ašildarumsókn Ķslands aš ESB skuli dregin til baka įn tafar. Ofan į žessa óįnęgju meš ašildarumsóknina bętist sś hįvęra krafa sem heyrst hefur ķ ķslensku samfélagi, į sķšustu misserum, um aš beint lżšręši verši aukiš til muna og lykilmįl er varša veigamikla žjóšarhagsmuni séu sett ķ žjóšaratkvęšagreišslur.

Upp į sķškastiš hafa öll rįšuneyti landsins og allar undirstofnanir žeirra, leynt og ljóst unniš aš žvķ aš straumlķnulaga stjórnsżslu landsins til žess aš undirbśa hana fyrir Evrópusambandsašild. Žetta ferli, sem gjarnan er kallaš ašlögunarferli, fór hér įšur fyrr fram einungis eftir aš ašildarvišręšum var lokiš og umsóknarrķkiš hafši undirritaš ašildarsamning sinn aš Evrópusambandinu ķ kjölfar žjóšaratkvęšagreišslu, en ķ dag fer žetta ferli fram samhliša hinum eiginlegu ašildarvišręšum Hvaš varanlegar undanžįgur frį grunnstošum Evrópusambandsins varšar, žį eru engar slķkar undanžįgur ķ boši. Vissulega hafa sum ašildarrķki Evrópusambandsins fengiš tķmabundnar undanžįgur ķ vissum mįlaflokkum, en slķkar undanžįgur myndu aldrei fullkomlega tryggja yfirrįš Ķslands yfir nįttśruaušlindum į borš fiskimiš, jaršvarma og olķu.

Ķ ljósi žeirra įstęšna sem greint er frį aš ofan, hvetjum viš ykkur til žess aš samžykkja fyrrgreinda žingsįlyktunartillögu, draga umsókn Ķslands aš Evrópusambandinu til baka og endurnżja lżšręšislegt umboš ykkar til žess aš sękja um ašild aš fyrrnefndu sambandi meš žvķ aš gefa žjóšinni tękifęri til žess aš kjósa, ķ žjóšaratkvęšagreišslu, um hvort réttast sé aš sękja į nż um ašild aš Evrópusambandinu.

Viršingarfyllst,
Stjórn Ķsafold, félag ungs fólks gegn ESB ašild.

 


mbl.is Vilja aš umsókn verši afturkölluš
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

50% afslįttur į 'hlutlausu' įróšursefni

Žaš mį vera öllum ljóst aš žetta fyrirhugaša 'kynningarefni' veršur aldrei hlutlaus og aldrei meš hagsmuni ķslands og ķslendinga aš leišarljósi, heldur ašeins til žess geršur aš greiša götu fyrir ESB ašildarferli ķslands.  

Žessi fjįrveiting, samanlagt 4 m.a. er tępast hęgt aš telja sem peningagjöf, žar sem ķslensk stjórnvöld eru skuldbundin til aš leggja fé į móti, sem lķklegt veršur aš teljast aš verši ķ žaš minnsta önnur eins upphęš af ķslensku skattfé sem žarf aš veita til žess aš sveipa evrópusambandiš dżršarljóma.

En Žetta er aš sjįlfsögšu ekki nema brot af ašgangsverši inn ķ tollabandalagiš. Žaš mį ekki gleyma aš žaš er skżlaus krafa aš ķslendingar greiši icesave reikninginn og hętti öllum hvalveišum, svo fįtt eitt sé nefnt. En žó žessi fjįrveiting sé rausnarleg til žess eins aš śtbśa kynningarefni, žį mį ekki gleyma žvķ aš evrópusambandiš lķtur į žessa fjįrveitingu miklu heldur sem fjįrfestingu heldur en fjįrveitingu. Žvķ fulltrśar ESB hafa lżst yfir miklum og óešlilegum įhuga į žvķ aš ķsland gangi ķ klśbbin til žess aš fį ašgang aš fiskvešiaušlindum og 'hernašarlega mikilvęgum hafsvęšum', eins og žaš hefur veriš oršaš.

Ef kynningar efni um evrópusambandiš į aš hafa einhvern minnsta trśveršugleika, žį ęttu eurocratar frį Brussel ekki aš koma neinstašar nįlęgt gerš slķks kynningarefnis. Einnig mį deila um žörfina fyrir slķkt kynningarefni nś į tķmum upplżsingatękni og internetsins. Vill ég žį žį sérstaklega benda į aš hęgt er aš lesa stofnsįttmįla evrópusambandsins į verarldarvefnum. Žaš er fįtt betra til aš menn efist um įgęti žess aš ķsland gangi ķ ESB heldur en lestur žessara stofnsįttmįla. Žeir eru eina kynningarefniš sem žarf.
mbl.is Gagnrżna afskipti ESB
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Hljómar eins og góš hugmynd ķ fyrstu, en..

.. ef viš hugsum dęmiš ašeins lengra, žį er ašeins veriš aš śtrżma störfum sem eru minna en 200žśs. króna virši.  Fólk sem įšur vann slķk störf getur ekki lengur žjónustaš samfélagiš og fer žess ķ staš į atvinnuleysisbętur.  

 

 

'The first thing that happens, for example, when a law is passed that no one shall be paid less than $106 for a forty-hour week is that no one who is not worth $106 a week to an employer will be employed at all. You cannot make a man worth a given amount by making it illegal for anyone to offer him anything less. You merely deprive him of the right to earn the amount that his abilities and situation would permit him to earn, while you deprive the community even of the moderate services that he is capable of rendering. In brief, for a low wage you substitute unemployment. You do harm all around, with no comparable compensation.'

 

 

 - śr bókinni 'Economics in one Lesson' eftir Henry Hazlitt

 

 Śtkoma: samfélagiš veršur af vinnukröftum žessa fólks og hinir sem eftir eru į vinnumarkaši žurfa aš halda viškomandi uppi meš félagslegum śrręšum.  Samfélagiš allt tapar į žessu fyrirkomulagi.

Lķklega į žetta eftir aš hafa mest įhrif į nįmsmenn eša ómenntaš ungt fólk, sem er nżtt į vinnumarkaši.  Meš žvķ aš hękka lįgmarkslaun veršur ekki žess virši aš rįša slķka einstaklinga ķ vinnu.

 

 

'It may be thought that if the law forces the payment of a higher wage in a given industry, that industry can then charge higher prices for its product, so that the burden of paying the higher wage is merely shifted to consumers. Such shifts, however, are not easily made, nor are the consequences of artificial wage-raising so easily escaped. A higher price for the product may not be possible: it may merely drive consumers to the equivalent imported products or to some substitute. Or, if consumers continue to buy the product of the industry in which wages have been raised, the higher price will cause them to buy less of it. While some workers in the industry may be benefited from the higher wage, therefore, others will be thrown out of employment altogether. On the other hand, if the price of the product is not raised, marginal producers in the industry will be driven out of business; so that reduced production and consequent unemployment will merely be brought about in another way.' 

 - śr bókinni 'Economics in one Lesson' eftir Henry Hazlitt 

 

Žaš er óumflżjanlegt aš žetta veldur meira atvinnuleysi.  Peningar vaxa ekki į trjįnum.  Žaš er ekki hęgt aš hękka bara launin hjį fólki ef žaš er engin veršmętasköpun į bakviš launahękkunina.  Žessi hękkun fer śt ķ veršlagiš eftir żmsum leišum og minnkar kaupmįttinn hjį almenningi (fólk fęr minna fyrir launin sķn), sem aftur bitnar verst į žeim sem minnst eiga.


mbl.is Lįgmarkslaun ekki undir 200 žśsundum
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Hęfni eša ekki

Hér eru žrjįr fullyršingar sem ég tel aš standist rökfręšilega og menn ęttu aš hafa ķ huga:

 

1.  Žaš er annašhvort hęgt aš rįša ķ stöšur eša kjósa fólk eftir hęfni, eša ekki.

2.  Um leiš og žaš er fariš aš velja eftir kynferši ķ stöšur, til aš jafna einhverja tölfręši, žį er ekki lengur veriš aš velja eftir hęfni.

3.  Lżšręši og kynjakvóti geta aldrei fariš saman.  Ef žś getur ekki kosiš žį einstaklinga sem žś vilt eša įtt į hęttu aš atkvęši žitt verši aš litlu eša engu haft til aš jafna einhverja tölfręši, žį er ekki lżšręši.

 

 

Naumlega tókst aš troša žessu jafnréttisfrumvarpi gegnum landsfundinn og vildu sumir meina aš žaš hefši žurft aš telja atkvęšin žegar breytingartillögur sem tóku miš af fyrrgreindum sjónarmišum voru tekin til atkvęša.

 

.. aš lokum er rétt aš minna į stjórnarskrį lżšveldisins, en žar segir ķ 65. grein:   ' 65. gr. [Allir skulu vera jafnir fyrir lögum og njóta mannréttinda įn tillits til kynferšis, trśarbragša, skošana, žjóšernisuppruna, kynžįttar, litarhįttar, efnahags, ętternis og stöšu aš öšru leyti.
 Konur og karlar skulu njóta jafns réttar ķ hvķvetna.]1)'


mbl.is Tekist į um jafnrétti ķ Sjįlfstęšisflokknum
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Ósannar draugasögur?! Žvķlķkt hneyksli!!

Nś er mér öllum lokiš. Žaš veršur einhver aš stöšvar žessi vörusvik.   Annašhvort segir mašurinn SANNAR draugasögur, eša žį aš žaš sé tekiš sérstaklega fram ķ smįaletrinu aš žetta séu ósannar sögur.

Hversu margir ętli hafi keypt sig ķ žessa leišsögn haldandi žaš aš žetta vęru allt sannar sögur?  Žetta fólk į skiliš endurgreišslu!!  

 Svo er mašurinn bara aš fara meš fólk ķ leišsögn um kirkjugarš og segja sögur eins og žaš sé bara ekkert mįl aš gera slķkt įn žess aš hafa neina menntun til žess??!

 Jesśs, pétur, kiljan og hin heilaga jómfrś!


mbl.is Falsašar sögur af lįtnum ekki lķšandi
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband